Hirurg, koji ne stoji nad pacijentom, već putem računara upravlja robotom koji izvodi složene operativne zahvate, nije nikakva futuristička projekcija, već realnost koja uveliko traje na vodećim klinikama u svetu. Roboti hirurzi i drugi medicinski uređaji nove generacije rezultat su globalne trke za što efikasnijim lečenjem i jeftinijim zdravstvenim uslugama. U toj trci, posebno mesto pripada biomedicinskim inženjerima. Tako je u svetu.
U Srbiji, gde se već godinama unazad školuje vrhunski kadar u toj oblasti, biomedicinski i klinički inženjeri još uvek nisu uvršćeni u Nacionalni registar zanimanja. Za razliku od svojih kolega u razvijenim zemljama, koji su prepoznati, pre svega kao inovatori sistema, inženjeri biomedicine u Srbiji se najčešće svode na tehničko osoblje za popravku medicinskih aparata.
Takav stav mora da se menja, ne samo zbog toga što to nalažu propisi EU, čijem članstvu Srbija teži, nego što je to u interesu, pre svega, onih koji se za ta zanimanja školuju i koji bi želeli da znaju da li ih i gde, nakon studija, čeka posao. Ovo je jedna od osnovnih poruka stručnog skupa „“Biomedicinsko inženjerstvo u nacionalnom okviru klasifikacija zanimanja – Postojeće stanje i pravci daljeg razvoja”, koji je nedavno održan na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
U radu skupa, učestvovali su predstavnici nadležnih ministarstava, članovi SANU-u, profesori tehničkih i medicinskih fakulteta u Srbiji, predstavnici VMA i naučnih instituta , studenti i drugi.
Kompletna informacija - Mašinski fakultet Beograd